Misteriozno stvorenje izvučeno iz Dunava kod Novog Sada! Pecaroš ostao u šoku kada je video šta je zakačio na udicu
Ilustracija, Foto: Printscreen/ Facebook/ Vukovarska Ada

šta li je ovo?!

Misteriozno stvorenje izvučeno iz Dunava kod Novog Sada! Pecaroš ostao u šoku kada je video šta je zakačio na udicu

Hladne vode naših reka kriju brojne vrste koje se ne viđaju često, a u prilog tome govori i priča iz Novog Sada.

Objavljeno:
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Hladne vode naših reka kriju brojne vrste koje se ne viđaju često, a u prilog tome govori i priča iz Novog Sada.

Naime, jedan pecaroš je u čerenac za mamce uhvatio neobično stvorenje sa izrazito dugim nogama i kleštima.

Fotografiju je objavio na Fejsbuku, uz pitanje korisnicima ove društvene mreže šta bi moglo da bude u pitanju.

"Uhvatio ovo u čerenac za mamke! Nije ribica, šta bi to moglo biti?", napisao je on.

U komentarima su se nizali različiti odgovori, ali jedan se izdvojio kao najubedljiviji. Korisnici su naveli da je reč o slatkovodnom škampu, invazivnoj vrsti poreklom iz Azije.

Prema njihovim tvrdnjama, ova vrsta registrovana je u Dunavu i Tamišu. Navodi se i da je primećena u kanalu Dunav–Tisa–Dunav, Savi, kao i u Moravi kod Svilajnca.,

Škamp
foto: Printscreen/facebook/Stevan Telečki

Mnoge slične vrste žive u plitkim priobalnim vodama, estuarijima ili slatkim vodama, gde im prozirnost služi kao prirodna kamuflaža. Najpoznatiji i najčešći predstavnici ove porodice u našim rečnim slivovima (poput Dunava, Save i njihovih pritoka) su autohtoni ili nedavno uočeni alohtoni rečni škampi.

Njihovo potpuno prozirno telo i tanke noge sa sitnim prugama omogućavaju im da budu nevidljiva za predatore (poput riba) dok se kreću kroz rečno bilje, korenje i pesak. Oni su svaštojedi i ekološki čistači. Hrane se algama, detritusom (organskim otpadom), ostacima uginulih biljaka i sitnim vodenim organizmima, čime direktno održavaju reku čistom.

Najčešće naseljavaju plićake sa sporijim tokom vode, rukavce i mesta bogata potopljenom vegetacijom gde lakše pronalaze zaklon.

Poslednjih godina u rečnim slivovima jugoistočne i centralne Evrope, pored domaćih vrsta, sve češće se beleži i azijska rečna kozica (Macrobrachium nipponense), koja se uspešno prilagodila našim slatkim vodama.

Bonus video:

03:18

REKE U SRBIJI NESTAJU PRED OČIMA! Nizak vodostaj Dunava napravio haos, ugroženi riba, poljoprivreda i rečni saobraćaj - Nadležni apeluju na štednju

(Espreso/Telegraf.rs/TM)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.